RAKIJA Gde kupiti dobru rakiju

RAKIJA Gde kupiti dobru rakiju

Rakija može da bude dobra ili loša, a pitanje je gde kupiti dobru rakiju

Rakija je jako alkoholno piće koje se dobija destilacijom prevrelog soka voća ili komine grožđa. Najčešće sadrži oko 40 odsto alkohola, a njenu osnovu čine etanol ili etil alkohol – dobijeni destilacijom voća. Ukoliko je rakija prava, plemenitog je i voćnog ukusa i mirisa, a od nje glava ne boli, niti dolazi do zdravstvenih problema.

Rakija u Srbiji

Zato ne treba da čudi što njena popularnost ne jenjava više od deset vekova. Prvenstveno se koristila u lekovite svrhe, a kasnije i za uživanje. Stoga je kod građana Srbije ostala navika da je poklanjaju u svakoj prilici. Međutim, kupovina rakije u Srbiji često je vrlo  riskantan potez. U današnje vreme skoro svako domaćinstvo peče rakiju za sopstvene potrebe, a ono što im pretekne prodaju, pa čak i preko interneta, na socijalnim medijima i u malim oglasima. Veliki udeo u proizvodnji i prodaji plemenitog žestokog alkoholnog pića imaju srednje i male registrovane destilerije, ali i velike kompanije u kojima se proizvodi takozvana industrijska rakija. I naravno svaki će proizvođač pohvaliti svoj destilat, uz opasku da se peče isključivo od voća, mada u praksi i nije baš tako.

Rakija sve češće bez akcizne markice

Poražavajući su podaci iz 2019. godine, kada je Ministarstvo poljoprivrede obelodanilo da polovina kontrolisanih uzoraka rakije, koja se prodavala u restoranima i na pijacama, nije ispunjavala zakonske i bezbedonosne propise. One najčešče nisu imale odgovarajuću deklaraciju, odnosno nisu prošle proveru bezbednosti po zdravlje ljudi. U akciji koja je trajala skoro godinu i po dana iskontrolisano je 2.266 uzoraka raznih rakija. Tada je zaplenjeno i uništeno čak 564 litre rakije. Laboratorijskom analizom je tada utvrđeno da pojedini uzorci sadrže više kiseline ili estara, koji doduše nisu opasni po zdravlje, ali kod konzumenta mogu da izazovu jutarnju glavobolju i malaksalost.

Rakija zove na uzbunu

Ono što zabrinjava jeste i činjenica da je u malom broju rakija otkriven etanol koji ne potiče iz voća. Ovakve vrste rakija su veoma opasne po zdravlje ljudi, a valja se podsetiti i afere trovanja rakijom “zozovača” od koje je pre dve decenije u Srbiji umrlo čak 43 ljudi. Takođe je otkriveno da pojedini proizvođači nisu na adekvatan način skladištili rakiju. Naime, otkriveno je kako destilati nisu odležavali u drvenim, već u plastičnim bačvama i zato je u popriličnom broju uzoraka pronađen ftalat. Loše i sumnjive rakije nikako ne bi smele da se nađu u prodaji, jer osim što se time varaju kupci one direktno ugrožavaju i njihovo zdravlje. Zato rakiju koju prodaju na pijacama i isped njih, kao i onu od uličnih prodavaca i sa oglasnih tabli, treba zaobilaziti u širokom luku.

Rakija se pametno kupuje

Ovo plemenito žestoko alkoholno piće isključivo nabavljajte od registrovanih destilerija koje sem priozvodnje, najčešće imaju i svoje zasade. Registrovane destilerije prodaju kvalitetnu i od voća napravljenu rakiju, jer njihovi proizvodi imaju akciznu markicu i HACCP sertifikate. Ovakva rakija se obično prodaje direktno kod proizvođača, preko njihovog sajta – online web shop-a, u prodavnici, suvenirnici i megamarketu. Takođe i industrijske rakije su bezbedne za ispijanje, a njihova cenovna kategorija rangirana je po kvalitetu destilata. Zapravo, najsigurnije je kupovati bilo koju vrstu rakije koja ima akciznu markicu, pa čak i ako je ona jeftinija i lošijeg kvaliteta. Akcizna markica je siguran znak da je destilat iskontrolisan i da je zdravstveno bezbedan. I Zakonom o jakim alkoholnim pićima zabranjena je prodaja rakije na pijacama i prostorima koji nisu predviđeni za to.

Rakija se ne kupuje od neregistrovanog proizvođača

Kako biste bili sigurni da rakiju kupujete od registrovanog proizvođača uvek proverite da li proizvod ima akciznu markicu. Proizvođači koji na svojim destilatima nemaju akciznu markicu čine krivično delo, a prema nekim procenama budžet Srbije godišnje izgubi više od 150 miliona evra upravo zbog crnog tržišta alkoholnih pića. Podaci poreske uprave pokazuju da neregistrovani proizvođači na tržište plasiraju oko 50 miliona litara žestokog alkoholnog pića, što i ne treba posebno za čudi, posebno ako se uzme u obzir da se rakije bez akcizne markice prodaju u skoro svakom selu i u svim većim turističkim mestima.

 

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp