SAZNAJEMO Kako se pravi dobra rakija

Rakija TZUGA destileriji Rajin

Saznajemo u destileriji Rajin kako se pravi dobra rakija i da se prilikom proizvodnje mora voditi računa o kvalitetu ploda, fermentaciji, destilaciji i njenom odležavanju

Dunja je ove godine odlično rodila, čemu se svakako najviše raduju proizvođači rakije, ali i konzumenti i rakijski znalci, jer je rakija od dunje ipak jedna od najpopularnijih voćnih rakija, ako ne i najpopularnija. Prema rečima konzumenata interesantna rakija od dunje proizvodi se i puni i u destileriji Rajin, koja se nalazi u Banatskom Novom Selu, nadomak Pančeva. Iako je destilerija zvanično osnovana pre dve godine, njihov brend Tzuga uveliko je poznat, posebno kod onih koji cene dobre rakije.

Rakija TZUGA

Njihova rakija je karakteristična po prepoznatljivom mirisu i aromi, koji potiču isključivo od prezrelog domaćeg voća. Na godišnjem nivou u destileriji Rajin se proizvede oko 5.000 litara vrhunskog voćnog destilata, ali i specijalnih rakija i likera. U njihovu rakiju ne dodaje se šećer, ni etil alkohol, voćna aroma ili bilo kakvi drugi veštački dodaci. U ponudi imaju rakiju od šljive, zatim rakiju od kruške, rakiju od kajsije i rakiju od dunje. Proizvode i Medicu – rakiju od meda, egzotičnu mastiku i šljivovicu sa tartufima – Šljivagru. Ali tu nije kraj, jer u ovoj destileriji se prave i fini aromatični likeri od maline i trešnje.

Rakija od dunje – Miris umeren, a ukus opor

Da bi saznali u čemu je tajna uspeha destilerije Rajin, ali i kako se pravi šampionska rakija od dunje, dobitnica zlatne medalje na Novosadskom sajmu, posetili smo ovu destileriju i razgovarali sa Milanom Rajinom, vlasnikom destilerije i tvorcem rakijskog brenda Tzuga.

– Da bi se proizvela rakija vrhunskog kvaliteta najvažnije je biti iskren, što znači da bi se dobila prava aromatična, pomalo opora i ne na kilometar mirisna rakija od dunje, trebalo bi koristiti isključivo plod dunje. Ne sme se dodavati drugo voće, poput jabuka, mada je to najmanji greh. Veći je greh praviti je od etil alkohola, u koji se dodaje aroma dunje. Mnogi to rade i zatim je prodaju pod nazivom „Rakija od dunje“, koju plasiraju po niskim cenama gde za litru treba izdvojiti između 500 i 800 dinara. Naravno to ne rade svi, odnosno u Srbiji sigurno bar pedesetak destilerija proizvodi iskrene domaće rakije od dunje – kaže Milan Rajin.

Rakija od dunje – Da li je tajna u ručnoj preradi ploda

Prilikom proizvodnje rakije od dunje, koja se priprema u ovoj destileriji, takve, a ni slične stvari se ne rade. Kako saznajemo, da bi dobili hiljadu litara ovog plemenitog voćnog destilata, u destileriji Rajin se ručno samelje između 12 i 15 tona plodova dunje. Naravno bitan faktor igra sorta dunja, zrelost, boja, miris i procenat fruktoze. Za proizvodnju rakije od dunje u destileriji Rajin isključivo ručno oberu čiste, zdrave, zrele, aromatične i relativno slatke plodove dunja. Takođe, sama veličina ploda nema presudan značaj, čak se pokazalo da krupniji plodovi sadrže manje suvih materija.

– Kvalitet ploda isključivo utvrđujemo rasecanjem dunja na kriške i na taj način imamo uvid kakvo je stanje u samom plodu. Dešava se da dunje spolja izgledaju odlično, ali kada ih otvorimo one budu pune crva, crvotočine i truleži. Takve dunje se odmah bacaju, jer sve to utiče na kvalitet rakije od dunje. Proizvođači koji ne ispošuju sve ovo, često dobiju proizvod koji se oseća na trulež, buđ i neprijatne mirise, što našoj rakiji od dunje ne može i ne sme da se desi – objašnjava naš sagovornik i nastavlja da se takvo voće odmah odbacuje, a zdravo se zatim ručno pere, seče i usitnjava. Najbitnije je izvaditi koštice, što opet rade ručno, a to je vrlo težak i zahtevan posao.

Rakija od dunje – Da li je tajna u fermentaciji

Kada se obavi najteži deo posla, sledi onaj još zahtevniji, a odnosi se na mlevenje i sitnjenje voća. Da bi se dobila rakija od dunje vrhunskog kvaliteta, kao što je rakija Tzuga – Rakija od dunje, bitan je i proces fermentacije, ali i vrsta kvasca koji se koristi pri proizvodnji. U destileriji Rajin improvizacije nema, jer se voće fermentiše u sred zime kada se temperatura vazduha često spusti i ispod nule.

– S obzirom na to da dunja zri u poznu jesen, fermentacija se obavlja oko Nove godine. Tada moramo da održavamo temperaturu na nekih 18 stepeni Celzijusa  što je i najidealnije za ovu vrstu rakije – ističe Milan Rajin.

Rakija od dunje – Da li je tajna u drugoj destilaciji

Naredna važna faza je destilacija koja se polako i strpljivo obavlja odmah posle utvrđivanja prevrelosti kljuka. Naš sagovornik navodi da u ovom postupku treba voditi računa da ne dođe do zagorevanja. Nakon prve destilacije dobija se meka ili bela rakija, jačine od oko 30 – 35 odsto alkohola, koju zatim valja prepeći. E upravo tu leži tajna u vrhunske rakije od dunje.

– Druga destilacija je vrlo važna i neko u nju stavlja samo prevreli kljuk, dok neko dodaje sveže dunje, a neko i jedno i drugo. Međutim mi u našu rakiju od dunje stavljamo i sveže samlevene dunje i prevreli svež kljuk, ali u tačnoj razmeri – ističe naš sagovornik i dodaje da pri poizvodnji koriste tradicionalne kazane u kojima se, bar prema njegovim rečima, jedino peče prava domaća rakija.

Rakija od dunje – Da li je tajna u odležavanju

Nakon druge destilacije rakija dobija na snazi i sledi odležavanje. Odležavanje se vrši u novim drvenim barik buradima, zapremine 225 litara, spravljenim od srpskog hrasta, ili u inox posudama. U ponudi destilerije Rajin su bela rakija od dunje i žuta barik rakija od dunje. Bela rakija od dunje odležava u inox sudovima, dok žuta rakija od dunje odležava u barik buradima. Rakija od dunje, koja je odležala u hrastovim buradima, dobija finu žutu nijansu i prefinjenu blagu aromu.

Rakija Tzuga traži mlađe konzumente

Dizajn flaše i interesantno ime brenda – Rakija Tzuga navode da destilerija Rajin svoje proizvode usmerava ka mlađim generacijama.

– Želja mi je da mladi konzumenti i to oni između 18 i 30 godina nauče da piju kvalitetnu domaću rakiju. Bolje je popiti čašicu do dve vrhunski kreirane rakije, koja jeste nešto skuplja, nego preterivati sa pojedinim, često izvikanim destilatima. Zato sam se orjentisao prema mlađim konzumentima. Oni stariji, kada probaju moju rakiju, najčešće ostanu zatečeni i iznenađeni. Kako destilerija Rajin pravi rakiju od dunje isključivo od ploda dunje, miris joj je slabiji i oseti se tek pošto se prinese nosu. Aroma je specifična, kao i ukus koji je pomalo sirov i opor, za razliku od veštačkih „dunja“ sa dodatim aromama – objašnjava Milan Rajin za čitaoce Spirit Style magazina.

Rakije Tzuga spadaju u rakije srednje cenovne kategorije i njihova cena se kreće između 1.200 i 1.800 dinara, u maloprodaji. One mogu da se nabave putem online prodaje, kao i u beogradskom Rakija Marketu. Takođe, rakije Tzuga su pozicionirane u velikom broju ugostiteljskih objekata u Beogradu i njegovoj okolini.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp