ODLEŽALE RAKIJE Kompleksnost dolazi iz drveta i dima

Rakija

Zarad stvaranja novih ukusa i aroma, mlađe generacije školovanih destilera sve češće se okreću ka svetskim inovacijama, ali i tradicionalnim i pomalo zaboravljenim domaćim znanjima, a u tome im pomažu istaknuti tehnolozi koji su svoje znanje sticali u inostranstvu

Rakija se u našim krajevima peče od pamtiveka i čini se da nema tog domaćina koji se i dan-danas neće ponosno pohvaliti kako je upravo njegova rakija najbolja, uz opasku da je pravi po receptu iskusnih predeka. Seljani je uglavnom peku za lične potrebe, a čuvaju je u starim drvenim buradima, te plastičnim ili staklenim posudama, jer istini za volju za drugi način i ne znaju.

Međutim, kako se poslednjih godina otvorio veliki broj malih i srednjih kraft destilerija čini se da i konzumenti u gradovima takođe imaju tu privilegiju da popiju pravu domaću odležalu rakiju koja je obeležila ovaj vek. Zapravo 21. vek je doneo mnoštvo novih tehnoloških znanja i zato se na tržištu mogu pronaći rakije premium kvaliteta, koje mogu da pariraju i najfinijim spiritima. Zarad stvaranja novih ukusa i aroma, mlađa generacija školovanih destilera sve češće se okreće ka svetskim inovacijama, a u tome im pomažu istaknuti tehnolozi koji su svoje znanje sticali u inostranstvu.

U čemu je tajna dobre rakije

Nove generacije proizvođača rakija zato odlično znaju da se proizvodnja ne zasniva na pukom sakupljanju voća i pečenju u kazanu i zato su danas, baš i kao njihove kolege Francuzi ili Škoti, upućeni u sve tajne destilata. A tajna leži, između ostalog, i u buradima i odležavanju. Današnji proizvođači rakija vode računa o tome kako da kupažiraju destilate i u kojoj vrsti bureta oni kasnije stare. Mešanju dva ili više destilata uvek prilaze s posebnom pažnjom i ništa ne prepuštaju slučaju jer znaju da i najmanja greška može da im upropasti aromatska svojstva. Ipak, tu nije kraj, jer nakon kupaže sledi zrenje u buradima gde se zapravo stvara finalni ukus, miris i aroma proizvoda. Stoga su rakije odležale u buradima ili barik buradima, bile one kupažirane ili ne, vrlo cenjene u svetu, a sve je više i naših konzumenata koji ih rado piju. Zato je logično da danas skoro i da ne postoji bolja destilerija u Srbiji, koja se nije okrenula ka proizvodnji odležalih u drvetu ili barik rakija. Kako bismo pojasnili ovaj fenomen moramo se vratiti u sedamdesete godine prošlog veka kada se svesno ili nesvesno krenulo s degradacijom nacionalnog pića.

Premium rakija – Od sumraka do svitanja

U tom periodu je vrtoglavom brzinom počela da se razvija industrijsko – masovna proizvodnja jakih alkoholnih pića i to je nažalost vreme kada se više vodilo računa o kvantitetu, gde je naravno zapostavljen kvalitet. Veliki proizvođači pića su tada uveliko počeli da koriste inox  sudove, koji su doduše rakijama donekle doneli novu osvežavajuću i voćnu aromu. Međutim, kako to obično biva mnogi ljubitelji dobre rakije su se razočarali u ukus, uz konstataciju kako industrijske rakije liče jedna na drugu. Zato u tom periodu ljubitelji rakije masovno počinju da se okreću ka vinjaku, konjaku, brendiju i viskiju.

Drugim rečima, rakije su postale dosadne, jer su im savremeni sudovi i masovna proizvodnja oduzeli onaj lepi miris hrastovine. Međutim, kraj prošlog i početak ovog veka pokrenuo je novu rakijsku revoluciju, kada su se na našem tržištu počeli nuditi barik destilati i oni odležali u hrastovim buradima. Naravno  sve ovo je podstaklo mlade degustatore i destilere da krenu u potragu za potpuno inovativnim ukusima kako bi nacionalnom brendu povratili stari sjaj. Rezultat toga je da danas imamo rakije sa prefinjenim ukusima jabuke, dunje, grožđa, šljive, ali i finim notama dima, drveta, kafe, čokolade i šerija.

Hteli da priznamo ili ne ušli smo u eru barik rakija, ali i dugo odležalih rakija iz hrastovih buradi, koje polako ali sigurno svojim opojnim aromama pokoravaju svet

Nije sve tako komplikovano

Valjalo bi napomenuti da se i sada rakije čuvaju u inox posudama, pošto nisu sve vrste voćnih rakija pogodne za dozrevanje, starenje ili odležavanje u buretu. Pojedine, opet nakon odležavanja u inoks posudama, stare u specijalnim buradima ili barik buradima gde dobijaju mnogo kompleksniji ukus, aromu i mirisne note. Možda sve deluje zamršeno, ali tu zapravo i nema prevelike misterije, jer se cela filozofija zasniva na buretu. Elem, prilikom izbora bureta trebalo bi poznavati vrstu hrastovine od koje zavise sve te fine i tanane arome. Sem vrsti hrasta, veliku ulogu igra i nagorenost drveta, koja kreira krajnji buke rakije. Kada je reč o barik rakijama, master blenderi u Srbiji najčešće koriste slabo i srednje tostiranu burad, a ima i onih majstora koji pri sazrevanju destilata koriste burad u kojima je odležavalo slatko vino ili neki drugi spirit. Takođe, prilikom starenja i odležavanja koriste se i standardna nova hrastova burad.  U našoj zemlji najčešće se barikira rakije od šljive, a da bi iz nje izvukli ono najbolje neretko kupažiraju i po nekoliko destilata različite starosti. Tipičan predstavnik takve barik šljive je rakija Anteria Premium, koja se proizvodi u ograničenoj seriji. Proizvode je u destileriji Artisani koja se nalazi u Velikim Kupcima, nedaleko od Kruševca. Pri proizvodnji se kupažira osam vrsta različitih destilata, koji se kasnije skladište u barik burad. Boje je tamnog ćilibara, poseduje finu aromu i dugu završnicu.

Fini rakije iz srpskih destilerija

Još jedan dobar primer barik rakija je i  Hubert Šljiva Barrique, koja spada u proizvod premium kvaliteta. Poseduje jak miris i blaži ukus, a ima jasnu i dugu završnicu. Ova rakija je tipičan predstavnik barik familije, jer poseduje vrlo izražen  taninski ukus. Takođe i single barrel rakija od šljive – francuski hrast Nadalije iz destilerije Pruna, koja je starila u buradima u kojima je odležavala njihova kupaža kaberne sovinjona i merloa vrhunski je predstavnik premium odležalih rakija. Ona je svetlo ćilibarne je boje, miris joj je opojan i svež, dok u aromatskom profilu dominiraju sveža šljiva, vanila, lekovito bilje, cimet i hrast.

Sem rakije od šljive i druge vrste voćnih rakija mogu da odležavaju u barik buradima, a interesantna je Dunjevača Barrique koja dolazi iz destilerije Rakija iz Rakije. Karakteristična je po aromi rendane dunje, a kada se prinese nosu miriše na orahe i lešnike. U ukusu se osete citrusi, vanila i cimet, ali i prezreli plodovi domaće dunje. Srpska Trojka, koju proizvodi istoimena destilerija, je interesantna barik rakija od kajsije, koja je proizvedena od pažljivo odabranih plodova zrelih kajsija. Zlatno žute je boje, dopadljivog ukusa i lepo zaokružena i puna, sa izraženom aromom hrastovog barik bureta u kom je sazrevala 5 godina.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp