SAZNAJTE Kako da prepoznate dobar viski

viski

Vekovima su destilerije učile kako drvo utiče na ukus viskija i zadnjih decenija je primetno  da su savladale umetnost igranja sa različitim tipovima i veličinama buradi i zato danas imamo savršene proizvode različitih ukusa, mirisa i aroma

Viski, taj moćni spirit, predstavlja novu dimenziju življenja i stoga je nezaobilazan gost svakog važnijeg događaja. U njemu podjednako uživaju mlađi i stariji konzumenti, a mnogi od njih se pitaju – u čemu leži njegova tajna. Odgovor na ovo pitanje je jednostavan – u odležavanju. Naime starenje je jedan od najvažnijih procesa proizvodnje viskija, u kojem se definišu boja, ukus, miris i aroma, s tim da dužina starenja ne igra presudnu ulogu u oblikovanju finalnog proizvoda. Kakvog će ukusa biti viski, isključivo zavisi od vrste bureta u kojem destilat odležava. Po pravilu viski  bi trebalo da zri isključivo u hrastovini, jer ovo drvo sadrži galnu kiselinu, kao i mnoga druga jedinjenja, koja ovom spiritu daju pikantnost.

Bure diktira aromatski kompleks

Ukoliko se primera radi za odležavanje koristi burbonska burad, viski će posedovati note vanile, kokosa, karamele, meda, hrasta, muskatnih oraščića i badema. Kada stari u šeri buradima finalni proizvod će najčešće posedovati tonove smokve, urme, suvog grožđa, orašastih plodova, trešnje, cimeta, karanfilića, marcipana i đumbira. S druge strane, proizvođači koji se opredele za porto burad dobiće viski s primesama karanfilića, muskatnog oraščića i crvenog voća. Valjalo bi napomenuti da i tostiranje, odnosno nagorevanje bačvi, predstavlja svojevrsnu umetnost, jer se na ovaj način doprinosi finoj karamelizaciji šećera u drvetu čime se destilatima unose sve ljupke note vanile i karamela, koje se dobijaju iz američkog hrasta. Takođe, nagorevanjem bačvi stvaraju se uslovi da se, prilikom odležavanja viskija u ovakvim buradima, izvlače začinske arome koje dominiraju u evropskoj hrastovini. Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da svaka destilerija ima svoje različite nivoe tostiranja i nagorevanja, a nepisana pravila nalažu da se korišćena burbonska burad nagorevaju od 40 sekundi do 3 minuta. Naravno, mnoge destilerije posežu i za duplim nagorevanjem, jer se zna kako ovaj tip bureta kasnije viskiju pruža suptilne note vanile. Prilikom starenja destilata značajnu ulogu u kreiranju krajnjeg proizvoda imaju i kvalitet, temperatura i vlažnost vazduha. Svaki iskusni destiler odlično zna da viša temperatura u prostoriji otvara hrastove pore i na taj način omogućava tečnosti da se igra sa drvetom.

Šeri burad kriju tajnu

Kada govorimo o kvalitetnim blended viskijima kod njih, osim buradi, ključnu ulogu ima i mešanje., kada se nerektko meša i po nekoliko destilata iz različitih destilerija, da bi se na kraju dobio viski premium kvaliteta. Inače, poslednjih nekoliko godina veoma su cenjeni brendovi koji odležavaju isključivo u šeri buradima, pošto proizvođači viskija smatraju da se suština cele priče zapravo i krije u šeri vinu. Kako bi se dobila jasnija slika trebalo bi naglasiti da ovo slatko vino takođe dobija na kvalitetu dok odležava. Naime, vinari najčešće pribegavaju takozvanom solera sistemu, kada pretaču vino iz bureta u bure. Tada se novo mlado vino kupažira sa starijim, a da bi sve to stalo u bure najčešće se odliva malo starijeg šerija. Zatim se taj šeri prebacujue u još starije bure i tako sve u krug do devete generacije. Zato ne treba da čudi što vrste viskija koji su starile u šeri buradima poprimaju bogate i koloritne mirisne i aromatične note. Svaka vrsta šerija, kasnije određuje i ukus viskija. Medium šeri daje blagu zaslađenost, Brown šeri je veoma tamno i slatko, dok je East India šeri dosta slatko i obojeno. T praktično znači da destilat dobija karakteristike bureta u kojima je šeri vino odležavalo.

Oloroso bačve za vrhunske brendove

Primera radi ukoliko destilat stari u popularnim Oloroso bačvama poprimiće voćni odnosno orašasti ukus. Jedan od cenjenijih viskija koji je sazrevao u Oloroso bačvama je Single Malt Royal Brackla star 16 godina. Njegove nijanse su svetlo-zlatne, a kada se prinese nosu u prvi mah se osete note zrelih crvenih jabuka, koje nadopunjuje aroma pudinga, krem brulea i slatke kajsije. Pri prvom gutljaju viski daje snažan ukus začinjenih i karamelizovanih jabuka, ali sa primesama voćnih nota crnih trešanja i vanile. Još jedan proslavljeni brend koji odležava u šeri bačvama, a dolazi iz Škotske, je Speiside. Vrlo je popularan među ljubiteljima ovog pića, jer njegova složenost i bogatstvo ukusa naprosto teraju konzumenta da popije još jednu čašu. Prilikom ispijanja dominiraju note smokve, urme, suvog grožđa, orašastih plodova, trešnje, cimeta, karanfilića, marcipana i đumbira.

Burbon burad zaslužna za klasik ukuse

Za viskije koji su odležali u burbon buradima može se reći da su klasici i zato njihova popularnost već decenijama traje. Shodno tome većina poznatih svetskih destilerija upravo koristi ovu burad za zrenje viskija. Burbon bačve se obično prave od američkog belog hrasta, koji je prethodno prošao kroz tostiranje i nagorevanje. Viskiji koji odležavaju u burbon buradima imaju jasnu notu žitarica, karamele i sušenog voća. Tipičan predstavnik viskija odležalog u burbon bačvama je George Dickel Superoir N°12 iz Tenesija. Ovaj viski  poseduje finu boju ćilibara, ali i jasan miris žitarica, sa primesama slatkih nota vanile, kandiranih citrusa i putera sa sušenim voćem. U ukusu dominira cimet sa kukuruzom i karamelom, dok se u pozadini osete arome citrusa sa vanilom i slatkoća sušenog voća sa dodatim začinima.

Viskiji koji stare u u španskim bačvama omiljeni su među damama, jer imaju plemenit ukus, u kom najčešće preovladava karamelna nijansa i slatka aroma. Ukoliko se koristi evropski hrast dobija se vrlo specifična i pomalo oštra aroma. Tipičan predstavnik viskija, koji je odležavao u španskim buradima, je Kavalan, koji se proizvodi u istoimenoj destileriji na Tajvanu. On prvenstveno ima dominantnu aromu manga, a nakon sazrevanja u drugim buradima poprima i mnoštvo slatkastih nota.

Američki beli hrast dominantan

Generalno gledano američki beli hrast najpoznatija je vrsta drveta za izradu buradi, a razlog tome je što je on neuporedivo jeftiniji od evropskog rođaka. Destilat koji odležava u ovom tipu bureta ima blage note vanile, karamele i kokosa. Odličan primer za viski odležao u buretu od američkog belog hrasta je brend Glenmorangie Signet, koji spada u čokoladne single malt viskije. U njegovom ukusu dominira espreso kafa, sa primesama začina, crne čokolade i putera. S druge strane, evropski proizvođači najčešće koriste burad od evropskog hrasta, jer tokom odležavanja u buradima od evropskog hrasta viski poprima jake arome gorkih začina, vanile i drveta.  Talisker star 10 godina odležava u buradima od evropskog hrasta, a proizvodi se u istoimenoj škotskoj destileriji. Boje je svetlog ćilibara, a na nosu se osete tresetne note, kombinovane sa mirisima morske vode i soli. Sekundarno se pojavljuje i aroma limuna, koja se odlično slaže sa primarnim slatkim tonovima i dimom. Pri prvom gutljaju osete se oštri drvenasti tonovi, uz slatke note slada, dok u pozadini dominiraju delovi bibera, koji prate gorak ukus viskija. Među proizvođačima viskija vrlo je cenjen i mongolski hrast, koji je poznat kao Mizunara ili japanski hrast. Za viskije odležale u ovom tipu hrastovih buradi, degustacione note uključuju vanilu, kokos, orijentalni tamjan i sandalovinu. Bure od mongolskog hrasta pruža ekskluzivne karakteristike, koje se povezuju sa japanskim brendovima. Zato ne treba da čudi što The Yamazaki Distiller’s Reserve odležava u ovom tipu bureta, te poprima boju ćilibara, a miriše na jagodu, trešnju i hrastovinu. U ukusu dominiraju malina i breskva, ali se osete i blagi nagoveštaji kokosa. U završnici se mešaju arome vanile i cimeta.

Single barrel

Valjalo bi napomenuti da viski poslednjih godina dobija i sasvim novu dimenziju, jer proizvođači sve češće praktikuju da destilati odležavaju u porto buradima u kojima je prethodno čuvano porto vina. Inače, ovo vino ima lagan, prijatan i veoma nežan ukus, u kom se osećaju voćne note, a najviše  jagode. Pojedine vrste porto buradi daju viskiju cvetne note, kao i ukus pomorandže i badema, mada se često mogu osetiti i note meda, jagode, breskve, dinje i ananasa. Zahvaljujući ovoj vrsti bačvi, viski često poprima note karanfilića, muskatnog oraščića i crvenog voća. Dobar primer za viski odležao u ovom tipu buradi je škotski viski Dalmore Port Wood Reserve, koji je miljenik konzumenata širom sveta. On odležava u bačvama u kom je odležavalo porto vino, koje dolazi iz poznatog portugalskog vinogorja Douro. Ovaj viski je mahagoni boje, miriše na pečene kolače i suvo grožđe, dok se tek u naznakama oseti i zrela šljiva. Naknadni miris, koji se javlja nešto kasnije, je drven, ali uz voćne tonove. U ukusu dominiraju note čokolade i suvog voća, sa primesama đumbira i zemlje. Orasi i med su ostavljeni za završnicu. I tu nije kraj, jer zapravo u 21. veku stiže era single barrel viskija, kojima takođe vrsta buradi u kom su odležavali određuje kvalitet. Single barrel viskiji stare u hrastovini, gde je prethodno odležavalo nekoliko vrsta vina ili drugih destilata. Danas su single barrel etikete veoma cenjene kako među ljubiteljima viskija, tako i među destilerijama, a posebno se istakao japanski brend Nikka From The Barrel. Ovaj viski boje ćilibara sazreva u bourbon, a zatim i u šeri buradima. Kada se prinese nosu prvo su primetne arome poljskog cveća i svežeg voća, posebno citrusa. Nakon prvog „udara“, nadovezuju se mirisi raznih začina, a zatim i pržene kafe, začinskog bilja, vanile i hrasta. Na prvom gutljaju oseti se cimet, a odmah nakon toga i kafa, karamela, vanila i čokolada. U završnici dominiraju kompleksne voćne arome i složen ukus meda.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp