KRAFT VISKI – Viski sa ukusom viskija

Viski

Lepota kraft viskija upravo leži u različitosti ukusa, jer se u destilerijama na licu mesta neretko meša i po nekoliko destilata kako bi se dobila savršena aroma, ukus i boja

Viski se smatra jednim od najstarijih destilata na svetu, a još uvek se polemiše o njegovom poreklu. Škoti navode da je viski njihov proizvod i da datira iz 6. veka, a Irci ga vezuju za Svetog Patrika, koji je na svojim putovanjima sem o hrišćanstvu, govorio i o dobrobitima destilacije. Prvi značajniji pisani trag o viskiju potiče iz 1494. godine, kada je Škotskom vladao kralj Džejs IV koji je naredio da se destiluje 25 buradi vode života. Kasnije je ovo piće sa irskim i škotskim doseljenicima stiglo do Amerike i Kanade, a danas ga uspešno proizvode i u Japanu.

Coffei destilaciju

Inače do 18. veka viski su proizvodili u malim serijama, da bi s početka 19. veka počela da jača industrijska proizvodnja. Nakon unapređenja tehnologije irski pronalazač Aeneas Coffei patentirao je Coffei destilaciju, kako bi na taj način omogućio proizvođačima da efikasnije proizvode viskije i to po znatno nižoj ceni. Zbog svega toga početkom 20. veka Škotska i Irska su se suočile s masovnim propadanjem malih zanatskih proizvođača. Međutim u ovom veku kraft proizvodnja viskija se vraća na velika vrata i zato je i sve više destilerija koje se okreću proizvodnji viskija u malim i ograničenim serijama.

Prevarom izgubljeno poverenje

Ipak, u ovoj sferi nije sve crno – belo, jer se Amerikanci suočavaju s velikim problemima. Naime, Sjedinjene Američke Države potresao je skandal ogromnih razmera, kada je otkrivena „prevara veka“. Početkom 2014. godine destilerija Templeton Rye proizvela je „najkvalitetniji“ kraft viski u zemlji. Imali su odličnu marketinšku strategiju, prelepu ambalažu i staromodnu etiketu na koju su se potrošači najviše „pecali“. Na etiketi je stajalo da je viski proizveden od najkvalitetnije raži i to po recepturi iz vremena prohibicije. Zbog odlične kampanje, viski je imao sve više poklonika, a njegova cena bila je izuzetno visoka. Ipak, ova bajka je kratko trajala, jer je  otkriveno da je destilerija Templeton Rye kupovala odležali raženi viski od kompanije MGP, koja se bavi proizvodnjom industrijskih masovnih alkoholnih pića. Tako kupljen viski mešan je sa veštačkim aromama i vodom, a zatim su na etikete kačili oznaku „mala serija”. Posledice svega toga su bile katastrofalne, a i potrošači su izgubili poverenje u tamošnje kraft  destilere.

Koja je definicija kraft viskija

Ova borba američkih proizvođača viskija traje i dan danas, jer neprestano traže zakon koji bi konačno definisao šta spada u kategoriju kraft viskija. Potrošači, destileri i trgovci imaju različite kriterijume o tome, a po mišljenju američkog Udruženja zanatskih destilerija, kraft oznaku bi trebalo da nose samo proizvodi koji su napravljeni od prirodnih sirovina, s tim da destilacija, odležavanje, starenje i flaširanja mora da se obavlja na jednom mestu. Oni insistiraju i na tome da kraft oznaku mogu da nose destilerije koje proizvode manje od 750.000 galona (galon-3,75 L) na godišnjem nivou. S druge strane američki Institut za destilaciju smatra da samo destilerije koje su u nezavisnom vlasništvu i koje imaju maksimalnu godišnju prodaju od 100.000 galona mogu na etiketu da stavljaju kraft. Drugačije mišljenje ima  Udruženje destilera iz Kentakija, koji kažu da bi zanatske destilerije mogle da budu samo one koje godišnje proizvedu manje od 10.000 buradi viskija. Iako postoje nesuglasice oko brojki, dva udruženja su se usaglasila da kraft viski mora da se proizvodi u veoma malim serijama i to bez obzira da li ga proizvode velike kompanije ili nezavisni destileri, dok instuitut ne deli to mišljenje. Drugim rečima udruženja proizvođača viskija smatraju da veličina destilerije ne sme da utiče na predznak kraft.

kraft viski

Evropa ima jasan stav

U evropskim zemljama odakle ovo piće i potiče oblast vezana za proizvodnju viskija je daleko bolje uređena, posebno u Škotskoj i Irskoj poznatim po nezavisnim destilerijama koje proizvode viski u manjim serijama. Zato je u Velikoj Britaniji osnovan i Kraft viski klub, čiji članovi na dobrovoljnoj bazi pronalaze najfinije i teško dostupne male serije zanatskih viskija. Zadatak članova je da kroz promociju pomažu održavanje najboljih proizvođača kraft viskija.

Lepota kraft viskija upravo leži u različitosti ukusa, jer se u destilerijama na licu mesta neretko meša i po nekoliko destilata kako bi se dobila savršena aroma, ukus i boja. Kraft viski najčešće karakterišu note dima i sladni karakter. Za razliku od industrijskih, karakteristični su i po nešto dužoj završnici, u kojoj jasno dominiraju orašasti dimni i drveni profili. Naravno, postoje i neka pravila, a upravo zbog njih škotski viski mora da se destiluje dva do tri puta. Nakon destilacija se ostavlja da odstoji u buradima od hrastovog drveta, najmanje tri godine i jedan dan. S druge strane, irski kraft viski odiše svojom pitkošću i mekoćom, a najčešće se pravi od mešavine sladnog i nesladnog ječma. Kako bi poneo epitet irskog kraft viskija, zakonom je određeno da minimalno mora da odleži tri godine u hrastovim buradima. Kada je reč o američkom viskiju, tamo se proizvode straight i blend. Najpoznatiji od svih vrsta straight viskija je bourbon, koji nosi naziv regije u kojoj se proizvodi u američkoj državi Kentaki. Zahtevi koji moraju da se ispune su jednostavni. Viski bi trebalo da sadrži bar 51 odsto kukuruza i nakon toga mora da odleži  minimum dve godine u hrastovom buretu.

Najpoznatiji kraft viskiji na srpskom tržištu

Naše tržište poprilično je siromašno po pitanju ponude kraft viskija, ali brendovi koje uvozimo vrlo su interesantni i intrigantni. Vrlo interesantan je Jim Beam Signature Craft 12 Year Old, koji spada u izuzetno zrele burbone bogatog ukusa i složenog tela. Proizvodi se u maloj i ručno rađenoj seriji, a pravi se u destileriji Jim Beam u Kentakiju. Ovo je viski punog tela, bogatog i složenog ukusa, a pri prvom susretu, na nosu se osete tanane note cimeta, vanile i hrasta. Na nepcima daje pun ukus vanile, karamele i više cimeta, pojačanih ukusom hrasta i bureta. Nešto kasnije pojavljuju se nežne note bibera, a završnica je suva, duga, sa punom aromom hrasta. Još jedan viski vredan pažnje je Signet, koji se takođe proizvodi u malim serijama. Prepoznatljiv je to po tome što spada u čokoladne single malt viskije, jer se ječam nakon sušenja tostira. Kada je tostiranje intezivno dobija se takozvani čokoladni malt. Signet se destiluje dva puta, a proizvodi se u destileriji  Glenmorangie. Njega destiluje čak 16 osoba i zato je poznat po nazivu „Sixteen man of Tain“.  Glenmorangie Signet zri u novim američkim hrastovim buradima. U mirisu se osete note čokoladnih dražea, kakaa i kore pomorandže. Ukus je slatkast i podseća na cimet, kakao, pomorandžu i slad. Završnica je prijatno suva i voćna. Premda nema izjavu o starosti govori se da Signet sadrži maltove stare od 35 do 40 godina.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp