ISTRAŽUJEMO Kakve opasnosti se kriju iza kupovine rakije bez akcizne markice

rakije bez akcizne markice

Koliko god se registrovani proizvođači trudili da kvalitet rakije podignu na viši nivo, zbog nelegalnih tokova proizvodnje i prodaje, njen ugled se urušava i stvaraju se preduslovi za degradaciju rakije i eventualno trovanje stanovništva

Godinama unazad na pijacama, uličnim tezgama, raznim festivalima i vašarima, posetiocima se nude rakije sumnjivog porekla, koje po pravili nemaju  akciznu markicu, niti su prošle zdravstvenu kontrolu. Praktično, već decenijama se u Srbiji prodaje sve i svašta pod naznakom “domaća rakija”.

Međutim to nije sve, jer je poslednjih nekoliko godina i internet postao mesto za prodaju rakije i svedoci smo kako se sve češće na društvenim mrežama i raznim platformama alkohol pod nazivom domaća rakija prodaje na crno. Poražavajući je i podatak da se godišnje milioni litara rakije proizvedu i plasiraju na ovaj način, što svakako šteti reputaciji nacionalnog brenda. I koliko god se registrovani proizvođači trudili da kvalitet rakije podignu na viši nivo, zbog nelegalnih tokova prodaje, njen ugled se i dalje urušava.

Kanistri i PET ambalaža zamenili staklenu ambalažu

Naime, neretko se dešava da strani i domaći konzumenti, na festivalima i neodgovornim kafanama, probaju rakiju koja nije proverena i da se razočaraju. Da stvar bude gora, neproverena i često zdravstveno neispravna rakija obično se šalje brzom poštom i to  najčešće u balonima, kanisterima i dvolitarskim plastičnim flašama. Ovakav vid prodaje, ali i ambalaže je veoma opasan za zdravlje konzumenata, posebno ako se zna da je PET ambalaža namenjena za jednokratnu upotrebu, a da njeno višestruko korišćenje samo povećava rizik od nastanka i razvoja otpornih bakterija. Plastične posude neretko u sebi sadrže teške metale i hemikalije koje utiču na hormonsku ravnotežu ljudskog organizma. PET ambalažu je osim toga i teško dezinfikovati, pa ukoliko se flaše dobro ne operu rakija u njima još više gubi na kvalitetu.

Klonite se rakije bez istorije

Naravno, takve rakije se po pravilu uvek prodaju bez akciznih markica, ali i bez bilo kakvih dokumenata koji bi potvrdili kvalitet i zdravstvenu bezbednost. Svi oni koji na ovaj način plasiraju proizvode krše zakon i stavljaju u promet nešto što nije prošlo nikakvu analizu ispravnosti. Zato se praktično i ne zna od čega je ta rakija zapravo napravljena. Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da nepravilna destilacija može dovesti do različitih vrsta trovanja, koja neretko vode i u smrt. Verujemo da mnogi mali i neregistrovani destileri sve ovo čine nesvesno ili iz neznanja, jer smatraju da je dovoljno da imaju samo registrovano poljoprivedno gazdinstvo. Međutim, sama registracija gazdinstva nije dovoljna, jer se na ovaj način ne ispunjavaju uslovi za plasiranje jakog alkoholnog pića. Dakle, ovakva nelojalna konkurencija, sem što (ne)svesno ugrožava zdravlje pojedinca, narušava i poslovanje svih registrovanih destilerija koje do konzumenata dolaze u skladu sa zakonom.

Većinski se ne poštuju propisi

Svojevremeno je i Savez proizvođača rakije Srbije obelodanio kako oko 70 odsto proizvođača na nelegalan način dolazi do kupaca, a da svega 30 odsto njih poštuje zakone i propise. Doduše, moguće je da pojedina gazdinstva ili pojedinci i proizvode rakiju dobrog kvaliteta, ali problem leži u tome što na nju ne plaćaju porez, a i nemaju bilo kakav dokaz da to i dokažu, i zato je cena njihovih proizvoda znatno niža od onih kod registrovanih proizvođača. Rakija bez akcizne markice i u plastičnoj ambalaži najčešće staje 500 ili 600 dinara, dok registrovani destileri plaćaju porez i akcizne markice i zato mnogo više moraju da ulože, pa im je i proizvod duplo skuplji. Niska cena je nažalost jedan od ključnih razloga što se potrošači radije odlučuju za onu jeftiniju varijantu, ne razmišljajući da na taj način ugrožavaju sebe, ali i sve one koje bi eventualno počastili sumnjivim pićem.

Zakon je jasan

Valjalo bi napomenuti da Srbija ima precizan zakon o jakim alkoholnim pićima, gde jasno piše da rakija i ostala žestoka alkoholna pića mogu da se prodaju, ali samo ukoliko proizvođač ima registrovanu destileriju. Takođe, stoji i da jedino rakija sa akciznom markicom može da se plasira u prodavnici i na internetu i zato se dovodi u pitanje šta je to što bi svi zajedno, uključujući i državu, mogli da uradimo kako bi se suzbila siva ekonomija i zaštitilo zdravlje građana. Čini se da su u ovom slučaju mnogi zatajili, jer prvo i osnovno zakon se ne poštuje, a svedoci smo da takve proizvođače niko ne kontroliše niti ih kažnjava. Da bi se sve ovo dovelo u red, trebalo bi doneti posebnu uredbu kojom bi se portalima i ostalim internet platformama zabranila prodaja neproverene rakije u plastici, ali i svih ostalih alkoholnih pića koja ne poseduju akciznu markicu, a kojom se potvrđuje da su urađene sve analize i bezbednost proizvoda. Takođe bi trebalo doneti i podzakonska akta gde bi web platforme, ali i drugi internet oglašivači-prodavci bili u obavezi da provere da li proizvođač ima registrovanu destileriju i da li poseduje sve navedeno pre nego što im dozvole prodaju.

Edukacija konzumenata prvi korak

Ovakvim potezom bi se sem suzbijanja crnog tržišta, zaštitili i potrošači, kao i registrovani destileri koji se zaista poslednjih nekoliko godina trude da podignu brend srpske rakije na najviši nivo. Inače, da bi se rakija prodavala putem sajta svaki registrovani proizvođač mora da poseduje rešenje resornog ministarstva i dozvolu za stavljanje u promet jakog alkoholnog pića, međutim to u Srbiji nije slučaj. Zato je veoma važna i edukacija građana gde bi im se na predavanjima i tribinama objasnilo da kvalitetna rakija ne može da se kupi za male pare. I naravno, ključnu ulogu bi trebalo da imaju poreski, poljoprivredni i sanitarni inspektori, koji bi kroz rigoroznije kontrole mogli da spreče nelegalnu prodaju, jer kada dođe do ljudskih žrtava tada je kasno i za inspekciju i za ostale apele.

Za sada kako stvari stoje tapkamo u mestu, a čini se da ni pojedine proizvođače, prodavce, ali ni kupce nije osvestila čuvena afera Zozovača, zbog koje je pre skoro dve i po decenije, usled posledica trovanja rakijom, umrlo 43 građana.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp