RAKIJA OD ŠLJIVE Kakva je budućnost rakije od šljive

Uz pomoć države, distributera i trgovaca, koji se trgovački, a ne lihvarski maržiraju, agencija koje znaju kako i na koji način da ponude vidljivost, prepoznatljivost i brending, srpska rakija od šljive ima budućnost. Međutim, i pored nespornog kvaliteta koji izlazi iz srpskih destilerija i koji nije upitan, ako se neki preduslovi ne ispune rakija od šljive možda izgubi trku

Šljivovica, šljivova rakija ili rakija od šljive sigurno je rakija koja ima dugu istoriju u našem narodu, ali i piće koje izaziva kontraverze i stalna sporenja. Nekada je ova rakija bila ponos svakog domaćinstva i rakija koja se najviše proizvodila i pila na teritoriji zemalja gde je živeo većinski srpski narod. Nakon toga došlo je vreme kada je šljivova rakija bila na lošem glasu i nosila epitet sirotinjske rakije, da bi se proteklih 10-15 godina situacija dramatično promenila i rakija od šljive postaje poželjna rakija i rakija koja se ističe kao srpski ponos.

Dug put je prevalila srpska šljivovica, povlačeći se od nemila do nedraga, prateći razne srpske sreće i nesreće. Bila je ona piće srpskog seljaka i srpske gospode, bila je brlja i džibra, bila je majka i maćeha. Istorijat rakije od šljive može na neki način da se uporedi sa istorijom Srbije, s tim što je srpska šljiva danas na tronu, a srpska država u lutanju između istoka i zapada i na istorijskim prekretnicama.

Bilo kako bilo, danas šljivova rakija vlada srpskim tržištem jakih alkoholnih pića i to u svim cenovnim kategorijama. Njena cena kreće se, sve u zavisnosti od kvaliteta i vremena odležavanja, od 700-800 dinara, pa do 70-80.000 dinara. Ona se nalazi na stolovima memljivih kafana, ali i na rakijskim kartama najprestižnijih beogradskih restorana. Stiže ona i na najeminentnije svetske izložbe spirita i biva propoznata i visoko ocenjena od rakijskih somelijea i sudija na takmičenjima jakih alkoholnih pića.

Može li rakija od šljive da postane najprestižnije piće u Srbiji

Rakijom od šljive danas se ponose srpske destilerije i ističu je kao jako alkoholno piće na kom se najviše radi i koje se posebno neguje. Najbolje destilerije prave selekciju šljiva od kojih prave rakiju, nekada je to posebna mešavina šljiva, nekada je to samo od jedne sorte, nekada su to isključivo autohtone sorte, nekada internacionalne. Zajednički im je da se nakon destilacije dugo stabilizuju i najčešće stare u drvenim buradima, bila ona barik od francuskog, američkog ili srpskog hrasta, ili burad koja služe za odležavanje rakije. Neke destilerije, kao recimo destilerija Zarić, proizvode posebno jako alkoholno piće od šljive, koje se dobija destilacijom vina dobijenim od šljive konjak metodom. Na ovaj način dobijen je destilak, toliko atipičan, a toliko kvalitetan.

Sva pažnja oko proizvodnje rakije od šljive usmerena je na dobijanje premium i super premium proizvoda, koji treba da se nametne na tržištu i postane prepoznat od konzumenata koji vole lepo, cene lepo i spremni su za to i da plate.

Nametnuti trend koji živimo, a u kom je rakija od šljive glavna zvezda, obećava da će se srpska šljivovica izboriti sa stranim jakim alkoholnim pićima i zauzeti mesto koje joj definitovno pripada. Međutim, ništa ne garantuje uspeh rakiji od šljive, sem možda kvaliteta koji sada jeste nesporan i koji, ako se ovako nastavi, biće sve bolji i bolji.

Može li šljivovica da bude prepoznata na stranim tržištima

Upravo je kvalitet ono što traže i bogata strana tržišta, na koje srpske destilerije žele da pozicioniraju rakiju od šljive. Da li je to realno i da li će srpska šljiva biti prepoznata na tim tržištima zavisi od mnogo faktora i od mnogo koraka koje destilerije moraju učiniti da bi se istinski pokrenuo izvoz pre svega šljivove rakije na bogata tržišta. Volimo mi da se hvalimo potencijalnim izvozom u Kinu ili neka daleka egzotična tržišta, no prepoznatljivost rakije na tim tržištima može da bude sporadična i više je plod naše fantazije ili želja pojedinih destilera da tamo izvezu rakiju.

Bogata tržišta Evrope i Sjedinjenih Država, na kojima živi veliki broj emigranata sa prostora nekadašnje Jugoslavije, realna su tržišta na kojima srpska rakija od šljive može da bude prepoznata i to isključivo ona premium kvaliteta. Međutim, ta tržišta su strogo kontrolisana i na njima rakija bez standardizacije ne može legalno da se nađe na policama marketa ili kartama pića restorana i hotela. Standardizacija podrazumeva usklađivanja kvaliteta sa normama određenog tržišta, a što opet zahteva velika ulaganja. Destilerije pojedinačno teško da to mogu same da urade i potrebno je udruživanje dok država ne prepozna interes u podršci izvozu premium rakija od šljive.

Ukoliko država prepozna interes i ozbiljno pristupi promociji srpske premium šljivovice na zahtevnim i bogatim tržištima Evrope i Sjedinjenih Država, kvalitet, koje je trenutno nesporan, zablistaće punim sjajem.

šljiva

Šansa postoji, treba je iskoristiti

Rakija od šljive živi danas svoje najbolje dane i budućnost joj je svetla, bar kada gledamo iz današnje perspektive. Međutim, iako je indikativno da sve ide u dobrom pravcu, ukoliko država ne stane uz rakiju od šljive i pomogne srpskim destilerima da plasiraju i promovišu rakiju od šljive, sve može da nestane. Destileri, i to oni veliki, ali i oni mali, pokazali su da umeju da naprave rakiju od šljive, da je odneguju i pripreme za nastup na tržištu, ali se nisu najbolje pokazali u onom delu kada rakija izađe iz destilerije i zakorači na tržište. Za ovo ih ne treba kriviti, niti optuživati, jer objektivno destilerije treba da proizvode, što one rade vrhunski, a distributeri, ugostitelji i trgovinski lanci da prodaju. Agencije treba da se bave marketingom, brendingom i promocijom, a cela prezentacija mora da se uradi profesionalno. Danas nažalost najveći broj destilerija sve sam radi, zato što muku muče sa likvidnošću, i normalno je da klecaju u nekim delovima posla.

Uz pomoć države, distributera i trgovaca koji se trgovački, a ne lihvarski maržiraju, agencija koje znaju kako i na koji način da ponude vidljivost, srpska rakija od šljive ima budućnost. Međutim, i pored nespornog kvaliteta koji izlazi iz srpskih destilerija i koji nije upitan, ako se neki preduslovi ne ispune rakija od šljive možda izgubi trku i vrati se na početne pozicije koje je imala pre nekoliko desetina godina. Sve je na nama.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
U fokusu